Jeste li znali da liječnici u prosjeku gube između 16% i 24% radnog vremena na administrativne zadatke umjesto na pacijente, dok dvije trećine njih smatra da administracija negativno utječe na kvalitetu skrbi koju mogu pružiti?

U konkretnim brojkama, Kanadska liječnička komora procjenjuje da liječnici godišnje potroše čak 18,5 milijuna sati na nepotrebne administrativne zadatke. Prema istom izvoru, 75% liječnika kaže da nepotrebna administracija negativno utječe na zadovoljstvo poslom, dok ih 60% navodi da izravno narušava mentalno zdravlje.

Kad je riječ o domaćem terenu, istraživanje provedeno među hrvatskim liječnicima obiteljske medicine potvrđuje istaknute trendove: 42,4% liječnika prijavljuje visoku razinu emocionalne iscrpljenosti, 16% pokazuje znakove depersonalizacije (distanciranost od pacijenata), a 15,2% ima nizak osjećaj profesionalnog postignuća.

Iskustvo iz prve ruke

„Tehnologija nudi ogromne mogućnosti za liječničku struku. Jako se puno vremena troši na neke procese koji se mogu ubrzati pomoću nje i time učiniti efikasnijim. Umjetna inteligencija, primjerice, može nadzirati pacijente i odgovarati na pitanja te na taj način spriječiti nepotrebne posjete bolnicama ili tijekom pregleda omogućiti liječniku da više vremena provodi s pacijentom onda kada je stvarno potrebno“, ističe doktor Goran Krakar, doktor neuropedijatar zaposlen pri Poliklinici za dječje bolesti dr. Sabol.

Poliklinika za dječje bolesti Sabol pruža zdravstvene usluge iz 14 pedijatrijskih disciplina, a među 26 djelatnika i suradnika je i vrhunski tim stručnjaka specijaliziranih za pedijatrijsku neurologiju. Da je riječ o pionirima kad je u pitanju primjena tehnološke inovacije u praksi, potvrđuje i znanstveno-istraživački projekt

SENDD (System for Early Neurological Deviation Detection), je platforma kojeg je Poliklinika Sabol razvila u suradnji s TIS-om. Riječ je o sustavu koji putem umjetne inteligencije, na temelju video snimki vrpoljenja djeteta, pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih neurorazvojnih odstupanja kod dojenčeta.

„Tehnologija koja je svima dostupna, u našem je to slučaju pametni telefon, roditeljima značajno olakšava život jer ne moraju više dolaziti u ordinaciju nego postupak mogu jednako kvalitetno odraditi kod kuće. Primjerice, ljudima koji dolaze s otoka ili iz manjih gradova je još teže putovati na preglede. Roditelji bi tako trošili sate i dane, a teško je i dijete u ordinaciji uhvatiti u idealnim uvjetima. Zahvaljujući SENDD-u, ovaj je postupak postao još bezbolniji, jednostavniji i manje invazivan nego je to ikad bio”, dodaje.

Kako olakšati život i liječnicima i pacijentima

Digitalni onboarding pacijenata predstavlja idući korak u digitalnoj transformaciji zdravstva. Liječnici koji imaju najveći administrativni teret provode i 15 minuta po pacijentu samo na dokumentaciju, dok istovremeno češće rade izvan radnog vremena i sporije zatvaraju slučajeve u sustavu. I ne pate zbog toga samo liječnici, taj proces stvara nepotreban pritisak na obje strane.

Digitalna transformacija više nije luksuz niti „pitanje budućnosti“, ona je nužan standard. Njen cilj je jednostavan: vratiti pacijentima vrijeme i sigurnost, a liječnicima osloboditi više vremena za ono zbog čega su tu, preciznu dijagnostiku i posvećenost pacijentu.

Vrijeme je da zdravstvo postane učinkovitije, kako za pacijente tako i za zdravstvene djelatnike. U nastavku donosimo četiri napredna tehnološka rješenja koja mijenjaju i moderniziraju zdravstvene ustanove, od bržeg e-kartona i telemedicine do europskog digitalnog novčanika, uz primjere iz prakse i konkretne prednosti koje donose.

SelfID: samostalna i brza registracija pacijenata

SelfID omogućuje pacijentima da preskoče administraciju u zdravstvenim ustanovama. Dovoljno je da preko pametnog telefona ili web stranice unesu osnovne podatke i poslikaju svoj osobni dokument. Ako se pacijent, primjerice, prvi put naručuje u polikliniku, aplikacija će ga tražiti sliku osobnog dokumenta i brzi „selfie“, nakon čega sustav sam povlači podatke, kreira korisnički profil i pripremu dokumentacije za pregled.

Ključne prednosti: pacijenti više ne moraju tempirati raniji dolazak u ustanovu radi administracije i upisa, a medicinsko osoblje štedi vrijeme jer se znatno ubrza evidentiranje pacijenta u sustav, čime se ujedno smanjuje mogućnost pogrešaka.

LiveID: videoidentifikacija pacijenta

LiveID je metoda identifikacije koja se odvija putem video poziva sa zdravstvenim djelatnikom ili ovlaštenim agentom u stvarnom vremenu. Pogodna je za složenije medicinske usluge, otvaranje prvog e-kartona, autorizaciju pristupa povijesti bolesti ili izdavanje recepata za specifične terapije, gdje je potrebna izravna potvrda pacijenta.

Ključne prednosti: najviša razina sigurnosti medicinskih podataka i potpuna zaštita privatnosti pacijenata, te eliminacija fizičkog odlaska u zdravstvenu ustanovu.

KYC/KYB: temelj povjerenja u digitalnom sustavu

Procesi KYC (Know Your Customer) i KYB (Know Your Business) čine digitalni obrambeni zid svake suvremene zdravstvene ustanove.

KYC se koristi za preciznu identifikaciju pacijenata kako bi se osigurala sigurnost podataka, spriječila krađa medicinskog identiteta i omogućio točan pristup povijesti bolesti isključivo ovlaštenim osobama.

KYB, s druge strane, evolucija je sigurnosnih provjera koja se fokusira na korporativnu transparentnost. Proces se ne svodi samo na provjeru imena poslovnog subjekta, već se stavlja fokus na „rendgensko snimanje“ poslovnog subjekta.

Zašto je KYB važan u zdravstvu? U zdravstvu KYB nadilazi okvire puke administracije, on je temelj za uspostavu sigurnog i provjerenog ekosustava. KYB omogućuje klinikama da u realnom vremenu potvrde vjerodostojnost partnera, od laboratorija do dobavljača opreme. Time se osigurava da u sustav ulaze isključivo certificirani medicinski proizvodi i provjereni lijekovi, čime se izravno podiže standard zaštite pacijenata.

EUDI Wallet: revolucija koja dolazi

Europska komisija navodi da je jedan od glavnih ciljeva European Digital Identity Wallet sustava upravo „smanjenje administracije i troškova autentifikacije“ kroz interoperabilni digitalni identitet. Umjesto fizičkih uputnica i papirnatih nalaza, EUDI Wallet (Europski novčanik za digitalni identitet) pacijentima omogućuje da putem aplikacije trenutačno podijele svoje e-recepte, povijest bolesti ili podatke o cijepljenju sa zdravstvenim djelatnicima bilo gdje u Europskoj uniji.

Ključne prednosti: ubrzani proces administracije, univerzalna prihvaćenost koja osigurava kontinuitet liječenja u hitnim situacijama unutar matične države i diljem Europske unije, te potpuna kontrola nad podacima.

A upravo je sigurnosni aspekt jedna od najznačajnijih prednosti koju će korisnicima digitalni novčanik donijeti. Zdravstvo je jedna od najizloženijih industrija po pitanju sigurnosti podataka.

U jednom velikom sigurnosnom incidentu bilo je kompromitirano više od 1,2 milijuna povezanih medicinskih uređaja i pripadajućih zdravstvenih podataka. U drugom velikom curenju podataka kompromitirani su podaci čak 3,4 milijuna pacijenata, uključujući osobne i zdravstvene informacije.

Digitalna transformacija postavlja standarde sigurnijeg i učinkovitijeg zdravstva

Kontaktirajte nas kako bismo zajedno modernizirali procese, olakšali rad zdravstvenim djelatnicima i podigli razinu skrbi za svakog pacijenta. [Kontaktirajte naše stručnjake]

Autor: Dubravko Šimag

The post Digitalni onboarding u zdravstvu: e-karton i manje administracije appeared first on TIS Grupa.

Bankarstvo budućnosti temelji se na brzini, povjerenju i besprijekornoj tehnološkoj izvedbi. Digitalni onboarding odgovara na najizazovniji zahtjev suvremenog internet bankarstva i mobilnog bankarstva: kako klijentu omogućiti trenutačan pristup uslugama, primjerice otvaranje tekućeg računa online, s bilo koje udaljene lokacije i u bilo koje vrijeme, a istovremeno zadržati beskompromisnu razinu sigurnosti i usklađenosti s regulativom.

Opseg te promjene pokazuje i Eurostatov podatak: udio stanovnika EU-a koji koristi internet bankarstvo porastao je s 34% u 2010. na 69,66% krajem 2025. Internet bankarstvo je od niše postalo standard, pa su klijentska očekivanja o brzini i jednostavnosti onboardinga danas puno viša nego prije samo nekoliko godina.

Od automatizirane KYC analitike do biometrijske verifikacije u realnom vremenu, platforma pretvara složene administrativne procedure u jednostavan digitalni proces, optimizirajući pritom troškove i povećavajući konverziju na svim razinama.

Digitalni onboarding moguće je podijeliti na dva segmenta: front-end akvizicija i back-end evaluacija.

1. Identifikacijske metode (front-end akvizicija)

Ovaj segment rješava izazov utvrđivanja identiteta klijenta bez fizičkog dolaska u poslovnicu, koristeći biometriju i kriptografiju.

• LiveID (videoidentifikacija): proces sinkrone verifikacije gdje se klijent povezuje s agentom putem video kanala. Ovo je „zlatni standard“ za klijente koji zahtijevaju osobni pristup, imaju kompleksnije poslovne potrebe ili čiji su dokumenti specifični.
• SelfID (asinkrona biometrija): klijent samostalno fotografira osobni dokument i snima selfie uz provjeru živosti. AI algoritmi analiziraju mikro-pokrete lica kako bi spriječili „spoofing“ napade, primjerice pokazivanje fotografije ili maske umjesto stvarnog lica.
• NFCID (čitanje čipova): putem NFC antene na mobitelu, sustav iščitava kriptirane podatke izravno s čipa osobne iskaznice ili putovnice. Ovo eliminira mogućnost krivotvorenja podataka.
• WalletID (EUDI Wallet integracija): priprema za budućnost gdje korisnici koriste digitalni novčanik za dijeljenje verificiranih atributa (npr. ime, datum rođenja, adresa) uz potpunu kontrolu korisnika nad podacima.

Više o tome: [EUDI Wallet: Revolucija digitalnog identiteta – Jeste li spremni za 2027.?]

2. Upravljanje rizikom i usklađenost (back-end evaluacija)

Nakon što je identitet potvrđen, sustav automatski prolazi kroz složene provjere kako bi se ispunili regulatorni zahtjevi.

KYC/KYB (Know Your Customer / Business)

• KYC (fizičke osobe): automatsko provjeravanje profila klijenta i dodjeljivanje razine rizika temeljem javnih podataka i ponašanja korisnika.
• KYB (pravne osobe): automatizirano dohvaćanje podataka iz sudskog registra, provjera strukture vlasništva (UBO, Ultimate Beneficial Owner) i analiza poslovanja.

Provjera sankcija i PEP lista

Sustav automatski pretražuje globalne baze podataka o sankcijama (npr. OFAC, UN, EU) i liste politički izloženih osoba (PEP) u milisekundama. Svako podudaranje („hit“) automatski šalje signal Compliance odjelu.

Social media screening

Analiza objava, komentara i fotografija koje klijent objavljuje na internetu, uključujući i provjeru reputacije.

Zašto je ova sinergija ključna? (tehničko-poslovni benefit)

Digitalni onboarding zamjenjuje fragmentirane sustave jednostavnim procesom koji integrira identifikaciju klijenata i naprednu procjenu rizika, pružajući četiri ključne strateške prednosti:

• Pouzdanost: napredni algoritmi zamjenjuju subjektivnu procjenu objektivnom analizom, čime se minimizira ljudska pogreška i jamči dosljedna primjena regulatornih standarda.
• Brža konverzija (time-to-value): skraćivanjem procesa provjere na nekoliko minuta postiže se operativna agilnost koja izravno povećava stopu konverzije i optimizira korištenje internih resursa.

Cijena sporog ili kompliciranog procesa nije zanemariva. Značajan postotak korisnika vrlo brzo odustaje od postupka identifikacije. Glavni razlozi su duljina prijave, prevelik broj traženih osobnih podataka ili promjena mišljenja. Upravo te prepreke rješavaju metode opisane u prethodnom odjeljku.

• Proaktivna zaštita i AML usklađenost: AI analitika u stvarnom vremenu i automatizirani AML screening proaktivno detektiraju anomalije, čime se izravno minimiziraju financijski rizici, mogući troškovi, pravna izloženost i reputacijski rizik.
• Regulatorna transparentnost (audit trail): pomoću kriptiranog i pseudonimiziranog revizijskog zapisa procesa provjere identiteta osigurava se usklađenost s regulatornim standardima i omogućava detaljna provjera pojedinog identifikacijskog procesa.

Kako digitalni onboarding doprinosi rezultatu pojedinih odjela banke?

Izgradite sigurnu digitalnu budućnost svog bankarskog poslovanja

Vaša banka ne mora sama prolaziti kroz ove integracijske labirinte. Naša rješenja omogućuju vam implementaciju svih navedenih metoda kroz jedinstveno sučelje, osiguravajući usklađenost s regulatorima i vrhunsko iskustvo za vaše klijente.

Kontaktirajte nas kako bismo zajedno izgradili sigurnu digitalnu budućnost vašeg bankarskog poslovanja. [Kontaktirajte naše stručnjake]

Autor: Sara Sever

The post Digitalni onboarding za banke: temelj modernog internet bankarstva appeared first on TIS Grupa.

Tržište digitalnog onboardinga znatno je poraslo posljednjih godina. Prema izvješću konzultantske kuće The Business Research Company, globalno tržište je poraslo s 2,69 milijardi dolara u 2025. na 3,1 milijardu dolara u 2026., uz projekciju do 5,43 milijarde dolara do 2030. godine. Izvor. Ovaj trend pripisuje se rastu usluga internetskog bankarstva, ranom usvajanju elektroničkog KYC-a, potražnji za bržom integracijom, smanjenju ručne papirologije i porastu digitalnih platformi.

U svijetu investicija i brokerskih usluga brzina je izuzetno važna. Trenutak u kojem klijent odluči investirati je ključan, a svaka prepreka u procesu dogovaranja posla može značiti izgubljenu priliku. Međutim, regulatorni zahtjevi za investicijska društva nikada nisu bili stroži.

Investicijska društva u EU djeluju u okviru regulatornog paketa koji uključuje MiFID II i MiFIR za pružanje investicijskih usluga te AML/CFT okvir temeljen na Direktivi (EU) 2015/849 i njezinim izmjenama, koji propisuje obvezu identifikacije i dubinske analize klijenta prije uspostave poslovnog odnosa. Kako omogućiti klijentu pristup tržištu u nekoliko minuta, a istovremeno zadovoljiti važeće regulatorne standarde?

Regulatorni temelj: EBA smjernice o udaljenom onboardingu

Odgovor leži u naprednom sustavu za digitalni onboarding. Koncept digitalnog onboardinga dodatno je normativno definiran kroz

Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2022/15) o korištenju rješenja za udaljeni onboarding klijenata, objavljene 22. studenoga 2022. i primjenjive od 2. listopada 2023., koje propisuju tehničke i organizacijske mjere za sigurnu digitalnu identifikaciju. Za investicijska društva posebno je važno da tehnologija za udaljeni onboarding bude usklađena s regulatornim okvirom financijskih tržišta.

Digitalni onboarding je usluga koju ne ograničavaju zemljopisne granice, radno vrijeme, različiti jezici i različiti dokumenti. Širenje poslovanja na međunarodna tržišta nikad nije bilo jednostavnije.

Metode identifikacije za moderne investitore

• SelfID (globalna dostupnost 24/7): brokeri često posluju s klijentima iz različitih vremenskih zona. Automatska identifikacija omogućuje klijentima iz cijelog svijeta pristup uslugama, uz vrhunsku tehnologiju sprječavanja manipulacija.
• KYCID i KYBID (dubinska analiza klijenta): ovo je „srce“ sustava za investicijske brokere. Dubinska analiza klijenata provodi se u skladu s EU AML/CFT okvirom (Direktive 2015/849, 2018/843 i 2018/1673), koji zahtijeva identifikaciju stvarnih vlasnika (UBO), provjeru politički izloženih osoba (PEP) te kontinuirani nadzor nad sankcijskim listama i reputacijskim rizikom.
• NFCID (točnost osobnih podataka): NFC tehnologija osigurava da su podaci pročitani izravno s čipa putovnice ili osobne iskaznice, čime se eliminira mogućnost pogreške ili krivotvorenja.
• LiveID (premium onboarding): za kapitalne investitore (private banking, wealth management) video identifikacija pruža dodatnu razinu personalizirane usluge i najviši stupanj sigurnosti pri uspostavljanju odnosa. Identifikacija uz pomoć operatera pretvara se u kompletnu uslugu koja uz identifikaciju obuhvaća i prodaju te ugovaranje posla.
• WalletID (buduća interoperabilnost): EUDI Wallet je digitalni identitet budućnosti. Uveden je kroz revidirani eIDAS okvir i omogućit će građanima i tvrtkama dijeljenje verificiranih identitetskih atributa putem standardiziranih digitalnih novčanika. Time će se značajno pojednostaviti svaki, a osobito prekogranični, onboarding klijenata.

Više o tome: [EUDI Wallet: Revolucija digitalnog identiteta – Jeste li spremni za 2027.?]

Budućnost investiranja je digitalna, sigurna i usklađena

U svijetu gdje je brzina ključan faktor za akviziciju i zadržavanje klijenata, investicijska društva više ne moraju birati između korisničkog iskustva i regulatorne usklađenosti. Moderna tehnologija udaljene identifikacije omogućuje pristup globalnim tržištima u svega nekoliko minuta, dok istovremeno automatizira najkompleksnije zahtjeve MiFID II i AML/CFT okvira.

S obzirom na stroge EBA smjernice (EBA/GL/2022/15) o udaljenom onboardingu i nadolazeću punu primjenu Uredbe o umjetnoj inteligenciji (AI Act) te DORA-e (Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti), odabir tehnološkog partnera postaje strateška odluka.

Naša rješenja, od biometrijske SelfID identifikacije do napredne NFCID verifikacije identiteta, osiguravaju:

• Potpunu usklađenost s dinamičnim listama sankcija i provjerama politički izloženih osoba (PEP).
• Preciznost kroz NFC čitanje podataka iz čipa dokumenta.
• Spremnost za budućnost kroz interoperabilnost s EUDI Wallet standardom za jednostavan prekogranični onboarding unutar EU.
• Personaliziranu uslugu za klijente visokog profila putem LiveID video identifikacije.

Ne dopustite da birokracija uspori vaš rast. Osigurajte svojim klijentima najbržu ulaznicu u svijet investicija uz tehnologiju koja poštuje sva pravila digitalnog doba.

Kontaktirajte nas već danas i saznajte kako možemo transformirati vaš proces onboardinga u vašu najveću konkurentsku prednost. [Kontaktirajte naše stručnjake]

Autor: Dubravko Šimag

The post Digitalni onboarding za investicijska društva: MiFID II i AML/CFT appeared first on TIS Grupa.

Digitalno poslovanje u Europskoj uniji nalazi se na prekretnici. Europska unija redefinira zakonski okvir, a remote onboarding postaje ključna karika digitalne transformacije. Danas nije dovoljno imati samo jednu metodu identifikacije; budućnost zahtijeva hibridni pristup.

Već danas je u aktivnoj upotrebi nekoliko različitih načina identifikacije i prijave novih korisnika, a bliska budućnost donosi nove načine i redefiniranje kriterija na postojećim metodama.

Pet metoda identifikacije koje danas oblikuju onboarding

LiveID: najsigurniji, ali najsporiji način

Identifikacija klijenta putem video veze uz pomoć operatera i dalje ostaje najsigurniji način provjere klijenta, jer kombinira ljudsku prosudbu s izravnom komunikacijom.

SelfID: brzina pod povećanom paskom

Automatska udaljena identifikacija, čija je najveća prednost brzina, jednostavnost procesa i dostupnost 24/7, danas je najpraktičniji način brze identifikacije i provjere klijenta. No automatizam i brzina nose sa sobom i veće rizike od zlouporabe. Prema Gartneru, do kraja 2026. čak 30% poduzeća više neće smatrati izoliranu biometrijsku provjeru lica pouzdanom, upravo zbog sve sofisticiranijih deepfake napada. Zato će SelfID već ove godine biti podvrgnut promjenama, s naglaskom na dodatne sigurnosne provjere uz samu biometriju.

WalletID: EUDI Wallet je pred vratima

Identifikacija putem jedinstvenog europskog mehanizma (EUDI Wallet) stiže uskoro: države članice EU-a moraju ga ponuditi građanima do 24. prosinca 2026., pa se već početkom 2027. mogu očekivati prvi klijenti koji se žele identificirati na taj način. Jeste li spremni?

NFCID: pouzdan dodatak, ne samostalno rješenje

NFCID postaje sve zanimljivija metoda udaljene provjere klijenta, usmjerena na provjeru autentičnosti identifikacijskog dokumenta. Kao samostalna metoda nije dovoljno sveobuhvatna, ali je vrlo siguran i pouzdan dodatak nekoj od osnovnih metoda identifikacije, LiveID-u ili SelfID-u.

KYCID i KYBID: procjena rizika iza identifikacije

KYCID (Know Your Customer) sve je potrebnija metoda provjere identiteta osobe: koristi različite izvore na globalnoj, europskoj ili lokalnoj razini za provjeru sankcija, PEP statusa i procjenu rizika fizičke osobe. KYBID (Know Your Business) proširuje taj pristup na procjenu rizičnosti pravnih osoba. Obje metode važan su dodatak osnovnim identifikacijskim metodama kod procjene rizika prije uspostave poslovnog odnosa s novim subjektom, fizičkim ili pravnim.

Najveći izazov: ne postoji jedna univerzalna metoda

Najveći izazov pri implementaciji i korištenju navedenih identifikacijskih metoda jest činjenica da smo daleko od vremena u kojem će postojati samo jedna univerzalna i sigurna metoda. U sljedećih 5 do 10 godina u opticaju će biti sve navedene metode, a strateški cilj digitaliziranog poslovanja je prihvaćanje što više različitih načina udaljene identifikacije istovremeno.

To sa sobom donosi kompliciranije integracije, međusobne prilagodbe različitih sustava i stalno praćenje regulatornih i tehnoloških promjena u svakom od njih.

Upravljanje različitim metodama ne mora biti kompleksno

Upravljanje velikim brojem metoda identifikacije ne mora biti kompleksno ako se objedini u jednoj platformi koja ih sve povezuje i nadograđuje u skladu s regulatornim promjenama, umjesto da svaku metodu i svaki sustav pratite zasebno.

Kontaktirajte nas, rado ćemo s vama podijeliti naša iskustva i mogućnosti tehnologije s kojom radimo. [Kontaktirajte naše stručnjake]

Autor: Sara Sever

The post Remote onboarding: hibridni pristup digitalnoj identifikaciji appeared first on TIS Grupa.

Brzina i sigurnost akvizicije klijenata ključni su faktori konkurentnosti na suvremenom tržištu osiguranja. Tradicionalni procesi identifikacije, temeljeni na fizičkoj prisutnosti i obradi papirnate dokumentacije, dugotrajni su i skupi, bilo da se radi o kasko osiguranju, putnom osiguranju online ili životnom osiguranju.

Digitalni onboarding transformira postupak identifikacije u automatiziran i regulatorno usklađen proces. Implementacijom biometrije, NFC verifikacije te automatiziranih KYC/KYB provjera osigurava se operativna učinkovitost i unapređuje korisničko iskustvo. Ovim pristupom osiguravatelji mogu optimizirati procese, osnažiti povjerenje klijenata i smanjiti operativne rizike.

Metode identifikacije klijenata

LiveID (videoidentifikacija)

Identifikacija se odvija putem video poziva s agentom u stvarnom vremenu. Pogodna je za složenije police kod kojih je potrebna izravna komunikacija i dodatna verifikacija korisnika, a prednost joj je što se svi parametri police mogu odmah usuglasiti i na kraju istog poziva i potpisati.

Primjer: ugovaranje životnog osiguranja s visokim svotama pokrića, stambenog osiguranja ili prijenosa sredstava iz mirovinskih stupova.

SelfID (automatska biometrija)

Omogućuje onboarding 24/7 bez ljudske intervencije. Klijent snima osobni dokument i video zapis lica, nakon čega sustav putem AI-a uspoređuje lice s dokumentom i provjerava živost. Cijeli postupak traje nekoliko sekundi.

Primjer: brza provjera identiteta kod ugovaranja i naplate polica s nižim stupnjem rizika, poput putnog osiguranja online ili dopunskog zdravstvenog osiguranja.

NFCID

Koristi osobne podatke spremljene na čipu koji se nalazi u većini novijih putovnica i osobnih iskaznica. Pametnim telefonom s ugrađenim NFC čipom mogu se pročitati ti podaci i usporediti s podacima prikupljenim drugim identifikacijskim metodama.

Primjer: pri registraciji novog klijenta, klijent samo prisloni mobitel na svoju osobnu iskaznicu. Sustav automatski povlači OIB, datum rođenja i adresu s čipa, što klijentu štedi vrijeme.

WalletID (EUDI Wallet)

Digitalni novčanik temeljen na EU standardima (EUDI Wallet) omogućuje klijentima da svoje osobne podatke, digitalni identitet, vozačku dozvolu ili diplomu, dijele s pružateljima usluga uz potpunu kontrolu pristupa vlastitim podacima.

Primjer: kod prijave štete iz kasko osiguranja, klijent putem digitalnog novčanika izravno dijeli podatke o vozačkoj dozvoli i vlasništvu vozila, bez slanja kopija dokumenata e-poštom.

Više o tome: [EUDI Wallet: Revolucija digitalnog identiteta – Jeste li spremni za 2027.?]

Usklađenost i procjena rizika

Screening sustavi: sankcije i PEP provjere

Ovaj proces uključuje automatsko pretraživanje klijenata kroz ažurne globalne baze podataka radi identifikacije subjekata pod međunarodnim ograničenjima ili politički izloženih osoba (PEP).

• Sankcijske liste: osiguravajuća društva zakonski su obvezna onemogućiti pružanje usluga fizičkim ili pravnim osobama koje su pod međunarodnim restrikcijama.
• PEP provjera: identifikacija osoba na visokim javnim pozicijama (dužnosnici, suci, uprave državnih tvrtki) koje, zbog svog utjecaja, zahtijevaju postupak dubinske provjere.

KYC/KYB (Know Your Customer / Business)

Ovaj proces obuhvaća dodatne provjere klijenata ili poslovnih subjekata, čime se osigurava usklađenost s AML regulativom te transparentnost i regularnost transakcija.

• KYC (Know Your Customer): detaljna identifikacija fizičkih osoba, uključujući analizu profila rizika, svrhe ugovaranja police i provjeru izvora sredstava.
• KYB (Know Your Business): dubinska analiza pravnih osoba s ciljem utvrđivanja stvarnog vlasnika (Ultimate Beneficial Owner) i specifičnosti njihova poslovanja.

Što osiguravajuća društva dobivaju?

Uvođenjem naprednih onboarding sustava, osiguranja transformiraju svoje poslovanje na više načina:

1. Smanjenje operativnih troškova: digitalni procesi eliminiraju ručni unos podataka i papirnatu dokumentaciju, čime se fokus usmjerava na direktnu prodaju.
2. Prevencija prijevara: Napredna biometrija i NFC provjera dodatno otežavaju pokušaje lažnog predstavljanja i smanjuju rizik od prijevara povezanih s identitetom.
3. Potpuna usklađenost: automatizirano ispunjavanje AML odredbi smanjuje rizik od regulatornih kazni.
4. Skalabilnost: fleksibilna alokacija resursa dinamički se prilagođava potrebama i omogućuje obradu velikog broja novih klijenata istovremeno.
5. Potpuni audit trag: za potrebe nadzora, sustav pruža sve potrebne informacije.

Ključni benefiti

Dokazano brojkama

Prema izvješću konzultantske kuće McKinsey o primjeni umjetne inteligencije u osiguranju (srpanj 2026.), osiguravatelji koji su primijenili AI u ključnim područjima poslovanja, prodaji, pokroviteljstvu (underwritingu), likvidaciji šteta i servisiranju polica, zabilježili su:

• poboljšanje stope konverzije u prodaji i uspješnosti novih agenata od 10 do 20%,
• rast premije od 10 do 15%,
• smanjenje troškova onboardinga klijenata od 20 do 40%,
• povećanje točnosti obrade šteta od 3 do 5%.

Izvješće se odnosi na širu primjenu AI-a u poslovanju osiguravatelja, ne isključivo na digitalni onboarding, ali smanjenje troškova onboardinga izravno potvrđuje isplativost ovakvih sustava.

Zašto se odlučiti za ovo rješenje upravo sada?

• Očekivanja klijenata: u 2026. korisnici zahtijevaju instant uslugu 24/7. Ako proces nije završen u par klikova, klijent će brzo odustati i otići konkurenciji.
• Sigurnost: prema Gartneru, do kraja 2026. čak 30% poduzeća više neće smatrati biometrijsku provjeru lica pouzdanom kad se koristi izolirano, zbog sve sofisticiranijih napada deepfake tehnologijom. Preporuka struke je kombinirati biometriju s dodatnim signalima, poput bihevioralne analize i provjere uređaja, umjesto oslanjanja na jednu metodu.
• Regulatorna zaštita: novi paket EU AML propisa (AMLR, AMLA, AMLD6) uvodi jedinstvena pravila za cijelu Uniju i priznaje EUDI Wallet kao valjano sredstvo identifikacije za KYC i AML onboarding. Prema analizi revizorske kuće EY, financijske institucije i drugi obveznici morat će moći prihvatiti EUDI Wallet za onboarding do 2027. godine.

Za više informacija o nadolazećim promjenama u EU regulativi preporučujemo: EY, How to prepare your CDD and onboarding for the EU AML overhaul

Pretvorite administrativne prepreke u konkurentsku prednost

Pretvorite administrativne prepreke u svoju najjaču prodajnu prednost implementacijom jedinstvenog digitalnog onboarding procesa koji u trenu temeljito provjerava identitet klijenta. Osigurajte budućnost svog poslovanja uz maksimalnu zaštitu od prijevara i ponudite klijentima najbrži put do vaših usluga.

Kontaktirajte nas kako bismo zajedno digitalizirali vaše poslovanje i podigli korisničko iskustvo na novu razinu. [Kontaktirajte naše stručnjake]

Autor: Sara Sever

The post Digitalni onboarding za osiguranja: brže police, manje prijevara appeared first on TIS Grupa.

Što ako bi vaš klijent mogao potpisati ugovor o financijskom ili operativnom leasingu putem mobitela u manje od 10 minuta? Digitalni onboarding to čini mogućim. Leasing kuće koje ga koriste skraćuju ciklus odobrenja s nekoliko dana na nekoliko minuta, smanjuju operativne troškove i zadržavaju klijente koji bi inače odustali već na prvoj prepreci.

Bilo da se radi o leasingu vozila, opreme ili strojeva, brzina odobrenja postaje ključna konkurentska prednost. Digitalni onboarding omogućuje leasing kućama da proces identifikacije i procjene rizika prebace u digitalnu sferu, smanjujući administraciju i ubrzavajući isporuku.

Identifikacijske metode koje ubrzavaju proces leasinga

U nastavku dajemo pregled metoda koje pokrivaju svaki korak onboardinga, od prve identifikacije do potpisa ugovora:

• SelfID i NFCID (brza aktivacija): klijent putem pametnog telefona u nekoliko minuta skenira dokument i verificira identitet. NFC tehnologija ovdje ima ključnu ulogu u provjeri autentičnosti dokumenata, što je posebno važno kod odluka o financiranju većih vrijednosti.
• KYCID i KYBID (procjena boniteta i rizika): za leasing kuće je KYB (Know Your Business) provjera od kritične važnosti. Automatizirana provjera pravnih osoba, njihovih vlasnika i financijske situacije omogućuje odluke o financiranju utemeljene na ažurnim podacima, uz minimalan rizik.
• LiveID (sigurnost za visoke iznose): kod financiranja skupih strojeva, flota vozila ili industrijskih postrojenja, video identifikacija u realnom vremenu potvrđuje identitet i ovlaštenje osobe koja potpisuje, čime se smanjuje rizik prijevare velikih vrijednosti.
• WalletID (EUDI Wallet): europski digitalni novčanik omogućit će leasing kućama trenutni uvid u verificirane podatke o klijentu, uključujući digitalni identitet i atribute, čime se proces odobrenja dodatno skraćuje. Širom primjenom EUDI Wallet standarda krajem 2026. ovo postaje konkurentska prednost na koju se vrijedi pripremiti već danas.

Više o tome: [EUDI Wallet: Revolucija digitalnog identiteta – Jeste li spremni za 2027.?]

Zašto je to posebno važno za operativni i financijski leasing

Operativni i financijski leasing razlikuju se po strukturi ugovora i tretmanu vlasništva, ali dijele isti operativni izazov: svaki dan čekanja na odobrenje znači sporiju isporuku vozila ili opreme i veći rizik da klijent odustane. Kod operativnog leasinga vozila to je pitanje brzine (ponuda, testna vožnja, ugovor u istom danu), dok je kod financijskog leasinga opreme i strojeva naglasak na točnoj procjeni boniteta pravne osobe prije odobrenja veće vrijednosti financiranja.

Kako izgleda uvođenje digitalnog onboardinga u praksi?

1. Mapirajte trenutni proces odobrenja i označite korake gdje se najviše čeka: dostava dokumenata, provjera boniteta ili fizičko potpisivanje.
2. Odaberite metode identifikacije (SelfID, NFCID, LiveID, WalletID) prema vrijednosti i riziku pojedinog leasing proizvoda.
3. Povežite prodajna mjesta i partnere s internim sustavom odobrenja kako bi identifikacija bila moguća i na licu mjesta i na daljinu.
4. Uključite automatsku provjeru sankcijskih lista i PEP statusa u svaki proces, bez obzira na kanal prodaje.
5. Pilotirajte na jednom segmentu, primjerice leasingu vozila, prije šireg uvođenja na opremu i strojeve.
6. Pratite ciklus odobrenja prije i poslije uvođenja kako biste dokazali stvarnu uštedu vremena i troškova.

Rezultat: brže odobrenje, manje troška, zadovoljniji klijent

Ubrzajte put od zahtjeva do isporuke. Smanjite operativne troškove i pružite klijentima iskustvo financiranja koje priliči modernom dobu. Platforma se integrira s vašim postojećim sustavima bez dugih implementacija i pruža sve potrebne alate za siguran i usklađen digitalni leasing.

Kontaktirajte nas, zakažite demo i pogledajte kako u praksi transformirati leasing poslovanje. [Kontaktirajte naše stručnjake]

Za dodatno čitanje

Za širi kontekst digitalizacije u leasingu i najmu vozila, uz napomenu da se ni jedan od izvora ne bavi izravno digitalnom identifikacijom ni onboardingom (vidi napomenu u bilješkama za urednika):

• Studija slučaja Europske komisije o digitalizaciji češke leasing/rent-a-car tvrtke Speed Lease: Revolutionising Car Rentals: How Digitisation and Data Drive Success
• Komercijalno tržišno izvješće o globalnom tržištu digitalnog leasinga u automobilskoj industriji: Automotive Digital Leasing Market Research Report

Autor: Dubravko Šimag

The post Digitalni onboarding za leasing: brže odobrenje, manje rizika appeared first on TIS Grupa.

Europska unija je krajem 2023. usvojila CCD II (Consumer Credit Directive II, Direktiva (EU) 2023/2225), novu regulativu koja definira uvjete pod kojima se potrošačima mogu nuditi različite opcije financiranja, uključujući kupnju mobitela i drugih uređaja na rate. Direktiva postaje obvezujuća 20. studenoga 2026., a u Hrvatskoj je prenesena nedavno usvojenim Zakonom o potrošačkim kreditima (NN 86/26), koji stupa na snagu istog datuma.

Za telekome to znači nekoliko bitnih promjena: snažnu provjeru identiteta, obveznu procjenu kreditne sposobnosti, kvalificirano digitalno potpisivanje, audit zapise i jedinstvenu primjenu u svim zemljama EU. U nastavku objašnjavamo što se točno mijenja, zašto se to odnosi baš na telekome i koja su digitalna rješenja već dostupna za usklađenost.

Što je CCD II i zašto se odnosi na telekome?

CCD II zamjenjuje dosadašnju direktivu iz 2008. i širi opseg regulacije na oblike financiranja koji su ranije bili izuzeti, poput kratkoročnih i beskamatnih kredita te mikrokredita ispod 200 eura. Upravo su takvi ugovori, kratkoročno i često beskamatno plaćanje uređaja na rate, dosad često izbjegavali regulaciju potrošačkih kredita jer su spadali pod izuzetak za kratkoročne i beskamatne obveze. CCD II tu rupu zatvara, pa modeli poput kupnje mobitela na rate ili odgođenog plaćanja opreme sada potpadaju pod puna pravila procjene kreditne sposobnosti i zaštite potrošača.

To znači da telekomi, iako nisu banke, u praksi nastupaju kao vjerovnici kad kupcima nude uređaje uz obročnu otplatu, pa moraju ispuniti iste zahtjeve kao i tradicionalni kreditori.

Rokovi primjene

Pet ključnih promjena koje CCD II donosi telekomima

Direktiva i novi hrvatski zakon telekomima izravno mijenjaju proces prodaje uređaja i ugovaranja usluga:

• Snažna provjera identiteta: umjesto jednostavnog uvida u osobnu iskaznicu, potrebna je pouzdanija provjera, primjerice elektronička identifikacija ili provjera dokumenta uz biometrijske podatke.
• Obvezna procjena kreditne sposobnosti za sve kredite: uključujući one ispod 200 eura, kako bi se osigurala sigurna otplata i smanjio rizik prezaduženosti potrošača.
• Kvalificirano ili napredno digitalno potpisivanje: jednostavan potpis „na klik“ više neće biti dovoljan za ugovore koji potpadaju pod novi zakon, potrebno je napredno ili kvalificirano digitalno potpisivanje.
• Audit tragovi za sve procese: svaki korak provjere identiteta, procjene kreditne sposobnosti i potpisivanja mora biti evidentiran i dokaziv u slučaju nadzora.
• Dostupnost i pokrivenost u svim zemljama EU: telekomi koji posluju u više država moraju osigurati jednako usklađen proces u svakoj od njih, bez obzira na lokalne razlike u provedbi.

Što ako telekom ne uskladi poslovanje na vrijeme?

CCD II propisuje da svaka država članica mora odrediti sankcije za nepridržavanje koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, dok točne iznose i mehanizme nadzora određuje nacionalno zakonodavstvo. U Hrvatskoj to uređuje novi Zakon o potrošačkim kreditima, pa konkretne kazne i nadležno nadzorno tijelo za telekome kao vjerovnike treba provjeriti izravno u zakonskom tekstu prije komunikacije prema klijentima.

Digitalna rješenja za poslovanje usklađeno s CCD II

Ugodno korisničko iskustvo i brza usluga i dalje ostaju najvažnije komparativne prednosti. Uz to, sve veći naglasak stavlja se na sigurnost osobnih podataka, jer direktiva propisuje prikupljanje šireg skupa podataka o kupcu. Kako bi telekomi brzo i bez prekida poslovanja uskladili usluge s novim propisima, na raspolaganju su napredna rješenja za svaki od gore navedenih zahtjeva:

• SelfID (instant aktivacija): uz biometrijsku provjeru lica, korisnici mogu aktivirati uslugu u nekoliko sekundi, bez dolaska u poslovnicu ili čekanja dostave. Automatizirana detekcija „živosti“ osigurava da iza ekrana stoji stvarna osoba.
• NFCID (sigurnost na daljinu): kod ugovaranja pretplatničkih odnosa s uređajima visoke vrijednosti, NFC provjera čipa na osobnoj iskaznici jamči autentičnost dokumenta i štiti telekom od lažnih ugovora.
• KYCID i KYBID (prevencija prijevara): uz provjeru sankcijskih lista i PEP statusa, ove metode omogućuju dubinsku analizu rizika i prevenciju pretplatničkih prijevara (subscription fraud), posebno kod pravnih osoba koje naručuju veće količine opreme.
• WalletID (budućnost uz EUDI novčanik): najavljeno uvođenje europskog digitalnog novčanika (EUDI Wallet) telekomima donosi revoluciju u provjeri identiteta, eliminirajući ručno skeniranje dokumenata i smanjujući troškove korisničke podrške.
• eSIG: kvalificirano i napredno digitalno potpisivanje ugovora i drugih dokumenata, u poslovnici ili na daljinu.

Više o tome: [EUDI Wallet: Revolucija digitalnog identiteta – Jeste li spremni za 2027.?]

Kako izgleda put do usklađenosti?

1. Utvrdite koji vaši proizvodi (obročna prodaja uređaja, odgođeno plaćanje) potpadaju pod novi zakon.
2. Mapirajte trenutni proces prodaje i identificirajte korake gdje nedostaje snažna provjera identiteta ili procjena kreditne sposobnosti.
3. Odaberite rješenja za digitalnu identifikaciju, provjeru dokumenata i kvalificirano potpisivanje koja se mogu integrirati u postojeće sustave.
4. Osigurajte da svaki proces bilježi audit trag potreban za dokazivanje usklađenosti.
5. Pilotirajte novi proces na jednom prodajnom kanalu prije punog uvođenja.
6. Educirajte prodajno osoblje i korisničku podršku o novim koracima do 20. studenoga 2026.

Pretvorite regulativu u konkurentsku prednost

CCD II za telekome nije samo trošak usklađivanja, nego i prilika da ubrzate aktivaciju usluga i ojačate povjerenje kupaca. Kontaktirajte nas i uvjerite se u kvalitetu i sigurnost navedenih rješenja. [Kontaktirajte naše stručnjake]

Autor: Sara Sever

The post CCD II za telekome: kako se pripremiti do 20.11.2026. appeared first on TIS Grupa.

Digitalni novčanik (EUDI Wallet) je sustav kojia će vas u digitalnom svijetu predstavljati kao osobu i čuvati vaše službene dokumente, od osobne iskaznice i vozačke dozvole do diploma i potvrda. Temelji se na europskoj uredbi eIDAS 2.0, a države članice EU moraju ga ponuditi svojim građanima do 24. prosinca 2026.

Hoće li digitalni novčanik uistinu promijeniti način na koji funkcioniramo u digitalnom svijetu? U nastavku objašnjavamo što je EUDI novčanik, kako radi, kada dolazi te što znači za građane i za tvrtke.

Što je digitalni novčanik (EUDI Wallet)?

Definirajmo najprije terminologiju. Digitalni novčanik nije mjesto u kojem držite novac. Iako „Digital Wallet“ prevodimo kao „digitalni novčanik“, ispravnije bi bilo reći „digitalna lisnica“. U igri su bili i drugi nazivi, poput „Personal Data Store“ (spremište osobnih podataka), „Identity Container“ (spremnik identiteta) ili „Digital Pouch“ (digitalna torbica).

Digitalni novčanik predstavlja vas u digitalnom svijetu. Najprije će jamčiti vaš identitet, a već je taj korak velik i važan. No ono što slijedi potpuno će promijeniti način na koji čuvamo i dijelimo svoje podatke: sva naša digitalna imovina, dosezi, uspjesi i certifikati bit će spremljeni u digitalnom novčaniku ili dostupni uz njegovu pomoć.

Što je eIDAS 2.0 i zašto država mora ponuditi novčanik?

eIDAS je europska uredba o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja (elektronički potpisi, pečati, vremenski žigovi). Izmjenom iz 2024., poznatom kao eIDAS 2.0 (Uredba (EU) 2024/1183, na snazi od 20. svibnja 2024.), uvedena je obveza da svaka država članica svojim građanima ponudi europski novčanik digitalnog identiteta.

Novčanik će se moći koristiti u cijeloj Uniji, i u javnom i u privatnom sektoru. Za građane je korištenje dobrovoljno, a aplikacija je besplatna.

Novi temelj osobnog digitalnog identiteta

Što znači biti predstavljen u digitalnom svijetu? Paralelu možemo povući s OIB-om koji nas predstavlja u fizičkom svijetu. Na jednak način svakom će građaninu biti dodijeljen jedinstveni indikator PID („Personal Identification Data“). PID izdaje vlada ili vladina agencija, a on je temelj osobnog digitalnog identiteta.

PID zapis sadrži, kao obavezne, skup osnovnih podataka o osobi:

• ime i prezime,
• datum i mjesto rođenja,
• nacionalnost,

Privatnost i sigurnost: tko vidi vaše podatke?

Korisnik, odnosno vlasnik novčanika, zadržava potpunu kontrolu nad privatnošću jer samostalno odobrava uvid isključivo u one podatke koji su nužni za određenu svrhu, poput KYC obrade. Svi ostali certificirani atributi ostaju privatni i nedostupni trećim stranama bez njegova izričitog dopuštenja.

Primjer: za dokaz punoljetnosti dovoljno je pokazati da imate više od 18 godina, bez otkrivanja datuma rođenja ili imena. Podaci se pohranjuju na vašem uređaju, a pristup novčaniku štiti se PIN-om ili biometrijom. Ako izgubite telefon, novčanik se može opozvati kod izdavatelja.

Kako sustav funkcionira?

Svi podaci, koji se u terminologiji digitalnog novčanika nazivaju „atributi“, moraju biti vjerodostojni i certificirani. Samo takvi podaci mogu se koristiti i mogu predstavljati osobu, vlasnika novčanika.

Na primjer, vozačku dozvolu u Republici Hrvatskoj izdaje MUP. MUP će u sustavu digitalnog novčanika biti registriran kao „kvalificirani elektronički verifikator atributa“. Vlasnik novčanika može u svakom trenutku zatražiti od MUP-a potvrdu valjanosti svoje vozačke dozvole. Potvrda se dobiva u realnom vremenu, pa će svaka promjena statusa dozvole biti odmah vidljiva. Tako vlasnik novčanika neće moći prezentirati vozačku dozvolu kao valjanu ako je istekla ili oduzeta zbog prometnih prekršaja.

Što će građani moći raditi s digitalnim novčanikom?

Uredba predviđa niz primjena. Točan popis dokumenata ovisit će o tome koje ustanove postanu izdavatelji atributa, a među najčešće navedenim primjerima su:

• otvaranje bankovnog računa na daljinu, bez odlaska u poslovnicu,
• dokazivanje punoljetnosti bez otkrivanja ostalih osobnih podataka,
• predočavanje vozačke dozvole u digitalnom obliku,
• prijava na javne i privatne online usluge jednim novčanikom,
• prijava na fakultet ili posao uz digitalnu diplomu,
• registracija SIM kartice i sklapanje ugovora s telekomom,
• čuvanje potvrda o zdravstvenom osiguranju i drugih dokumenata.

Digitalni i elektronički potpis: što donosi novčanik?

U svakodnevnom govoru „digitalni potpis“ i „elektronički potpis“ često se miješaju. Prema eIDAS uredbi elektronički potpis može biti običan, napredni ili kvalificirani (QES). Kvalificirani elektronički potpis u Europskoj uniji ima isti pravni učinak kao vlastoručni.

Uredba predviđa da novčanik omogući potpisivanje kvalificiranim elektroničkim potpisom, uz besplatno korištenje za neprofesionalne potrebe. Za građane to znači potpisivanje ugovora i obrazaca s mobitela, bez posebnih čitača kartica. Tvrtke će za službene dokumente moći koristiti kvalificirane elektroničke pečate (više u odjeljku o poslovnom novčaniku).

EUDI novčanik i postojeći sustavi (e-Građani, NIAS, e-OI)

Mnogi će se pitati po čemu se novčanik razlikuje od onoga što već koristimo za prijavu u javne usluge. Sažeta usporedba:

U početku će novčanik nadopunjavati postojeće sustave, a ne zamjenjivati ih. Hrvatska e-osobna iskaznica (e-OI) već sadrži certifikate za elektroničku identifikaciju i kvalificirani elektronički potpis. Novčanik ide korak dalje: može čuvati i druge atribute, dijeliti ih selektivno i namijenjen je uporabi u cijeloj EU, u javnom i privatnom sektoru.

Kada dolazi digitalni novčanik?

Dinamiku uvođenja digitalnog novčanika u operativnu upotrebu zadala su regulatorna tijela EU:

Tijekom 2027. godine EUDI novčanik moraju prihvaćati sljedeće skupine poslovnih subjekata:

• Kritični privatni sektori: sustavi koji su zakonski obvezni provoditi jaku autentifikaciju korisnika (SCA) ili provjeru identiteta (KYC). To uključuje:
  • banke i financijske institucije (otvaranje računa, potvrda transakcija),
  • telekomunikacije (registracija SIM kartica, ugovori),
  • energetiku i transport (avioprijevoznici, željeznice),
  • zdravstvo i obrazovanje (privatne klinike, sveučilišta).
• Vrlo velike internetske platforme (VLOP): prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA) to su platforme poput Googlea, Facebooka (Mete), Amazona, Applea i TikToka. U svojim sustavima za prijavu morat će prihvatiti i EUDI Wallet.

KYC i provjera identiteta s EUDI novčanikom

KYC (Know Your Customer) je zakonski obvezna provjera identiteta klijenta koju provode banke, telekomi i druge regulirane tvrtke. Danas ona često znači dolazak u poslovnicu, skeniranje dokumenata ili udaljenu videoidentifikaciju, uz puno ručnog rada.

S EUDI novčanikom klijent sam odobrava dijeljenje samo onih atributa koji su potrebni (npr. ime, adresu i dokaz identiteta), a tvrtka ih prima već ovjerene od izdavatelja. Očekivane koristi:

• brža provjera identiteta, u nekoliko sekundi umjesto dana,
• manje ručnog rada i manje pogrešaka pri prepisivanju podataka,
• nema rizika od krivotvorenih dokumenata jer se atributi provjeravaju kod izdavatelja,
• jasnija evidencija onoga što je klijent odobrio.

Novčanik olakšava KYC, ali ne ukida druge zakonske obveze, primjerice one iz propisa o sprječavanju pranja novca. Tvrtke i dalje moraju odrediti koje podatke trebaju i koliko dugo ih čuvaju.

Kako napraviti prve korake?

Kao građanin

• već danas možete pogledati kako će izgledati aplikacija digitalnog novčanika i poigrati se s atributima i dozvolama pristupa u demo aplikaciji tvrtke Namirial,
• preuzmite aplikaciju EUDI Wallet i naučite se njome koristiti.

Kao pravna osoba

• što prije nadogradite svoje sustave za mogućnost prihvaćanja digitalnog novčanika. Na tržištu postoje gotova rješenja u obliku gatewaya koji se integriraju u vaše poslovne sustave i omogućuju komunikaciju s EUDI aplikacijom i servisima u oblaku. Najčešće su potrebne tek minimalne promjene i prilagodbe u postojećim backend sustavima,
• razmislite o izdavanju vlastitog digitalnog novčanika. Taj korak nije nužan za opstanak u svijetu digitaliziranog poslovanja, ali može doprinijeti pozitivnom imageu suvremene tvrtke. Neki „early adopteri“ već su odlučili objaviti vlastiti novčanik, uključujući i neke europske banke, no većina još čeka i analizira poslovnu opravdanost i isplativost izdavanja vlastitog digitalnog novčanika. Odluka je vaša.

„Check lista“ za banke, telekome i druge obveznike

1. Utvrdite ubrajate li se u obveznike (SCA, KYC, VLOP).
2. Mapirajte procese u koje želite uključiti mogućnost korištenja digitalnog novčanika, na primjer: otvaranje računa, ugovaranje, prijava.
3. Procijenite kompleksnost integracije s backend sustavima i odaberite gateway rješenje.
4. Definirajte atribute koje želite koristiti.
5. Pilotirajte na jednom procesu prije šireg uvođenja.
6. Educirajte zaposlenike i klijente o novom načinu poslovanja.

Poslovni digitalni novčanik: digitalni identitet pravne osobe

Dok se većina rasprava danas fokusira na osobni digitalni novčanik, poslovni digitalni novčanik predstavlja revoluciju za pravne subjekte. Tvrtke će ga koristiti za pohranu i prezentaciju svojih atributa, poput izvatka iz sudskog registra, certifikata o bonitetu i drugih.

Zašto je poslovni digitalni novčanik važan za vaše poslovanje?

Uvođenje poslovnog digitalnog novčanika poduzećima donosi pet ključnih prednosti koje izravno utječu na operativnu učinkovitost i smanjenje rizika:

• B2B povjerenje u realnom vremenu: prilikom sklapanja novih partnerstava ili ugovaranja poslova više nećete morati čekati na provjeru dokumenata. Poslovni novčanik omogućuje trenutnu razmjenu verificiranih podataka o tvrtki, ovlaštenim osobama i njihovim pravima zastupanja.
• Automatizacija javne nabave i natječaja: zamislite prijave na tendere bez prikupljanja desetaka papirnatih potvrda. Svi potrebni dokumenti (potvrde o nekažnjavanju, porezna uvjerenja, tehnički certifikati) bit će dostupni kao digitalni atributi unutar vašeg poslovnog novčanika.
• Olakšano prekogranično poslovanje: poduzeća se mogu jednostavno natjecati na tenderima u drugim državama članicama jer će njihovi atributi (certifikati, e-pečati) biti automatski prepoznati i priznati u cijeloj Uniji. To smanjuje birokraciju, ubrzava sklapanje međunarodnih partnerstava i povećava operativnu učinkovitost.
• Napredni e-pečati i digitalno potpisivanje: poslovni novčanik omogućuje tvrtkama jednostavno korištenje kvalificiranih elektroničkih pečata. To osigurava cjelovitost i autentičnost svakog dokumenta koji vaša tvrtka šalje, od faktura do službenih dopisa.

Know your agent

Za poduzeća je zanimljiva i mogućnost da kroz poslovni novčanik centralno upravljaju AI agentima: definiraju koji AI agent djeluje u njihovo ime, tko ga je ovlastio i koje su mu granice (što smije raditi, u kojim sustavima i pod kojim uvjetima). Dodatna je vrijednost brz opoziv ili izmjena ovlasti agentima te dokazivanje regulatorne usklađenosti kroz certificirane trust servise, audit trail i kvalificirane identitetske atribute.

Integracija u postojeće procese

Digitalni novčanik za poduzeća nije samo još jedna aplikacija, on je infrastrukturni alat. Povezuje se s vašim ERP i CRM sustavima i omogućuje:

• provjeru identiteta klijenata (KYC) u nekoliko sekundi,
• sigurno delegiranje ovlasti: jasno definiranje tko unutar tvrtke može potpisivati ugovore ili pristupati bankovnim računima putem novčanika. Direktor može ovlastiti prokuristu ili drugog zaposlenika za korištenje određenih atributa tvrtke, a dodijeljene se ovlasti s vremenom jasno vide i lako prate i prilagođavaju.

Rječnik pojmova

• PID (Personal Identification Data): osnovni skup podataka o osobi koji izdaje država i koji čini temelj digitalnog identiteta.
• Atribut / Attribute: pojedina potvrđena informacija o osobi ili tvrtki, npr. vozačka dozvola, diploma ili izvadak iz sudskog registra.
• Kvalificirani elektronički verifikator atributa / Electronic attestation of attributes: institucija ovlaštena izdavati i potvrđivati atribute (npr. MUP za vozačke dozvole).
• KYC (Know Your Customer): provjera identiteta klijenta, npr. pri otvaranju bankovnog računa.
• SCA (Strong Customer Authentication): jaka autentifikacija korisnika, zakonski obvezna primjerice kod elektroničkih plaćanja.
• VLOP (Very Large Online Platform): vrlo velika internetska platforma prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA).
• QES (Qualified Electronic Signature): najviša razina elektroničkog potpisa, s istim pravnim učinkom kao vlastoručni.
• E-pečat / eSeal: digitalni ekvivalent pečata tvrtke koji jamči izvor i cjelovitost dokumenta.
• Kvalificirane usluge povjerenja / Qualified Trust Services: usluge poput potpisa, pečata i vremenskih žigova koje jamče vjerodostojnost elektroničkih transakcija.

Pripremate se za EUDI novčanik?

Za više informacija o integraciji EUDI novčanika u vaše sustave i svim drugim pitanjima vezanim za digitalni novčanik slobodno nam se obratite s povjerenjem [Kontaktirajte naše stručnjake]

Autor: Dubravko Šimag

The post EUDI Wallet: što je digitalni novčanik i kako se pripremiti appeared first on TIS Grupa.

Digitalno poslovanje zahtijeva brzu, sigurnu i pouzdanu razmjenu podataka između organizacija, poslovnih partnera i internih sustava.

TIS Connect je integracijsko rješenje koje omogućuje centralizirano upravljanje prijenosom datoteka, automatizaciju B2B komunikacije i sigurnu razmjenu poslovno kritičnih podataka. Platforma povezuje različite poslovne sustave, aplikacije i partnere u jedinstven komunikacijski kanal kroz koji se podaci razmjenjuju brzo, pouzdano i uz potpunu kontrolu procesa.

Jedinstvena platforma za upravljanje razmjenom datoteka

TIS Connect objedinjuje sve procese razmjene podataka unutar jedinstvene platforme. Rješenje omogućuje sigurnu razmjenu datoteka između organizacija, integraciju poslovnih sustava i aplikacija te automatizaciju B2B i EDI komunikacije s partnerima. Sustav također omogućuje centralizirani nadzor nad svim prijenosima i potpunu kontrolu nad poslovnim integracijama.

Platforma podržava različite komunikacijske protokole i integracijske scenarije, što omogućuje povezivanje sustava koji koriste različite tehnologije, arhitekture i podatkovne formate.

KLJUČNE FUNKCIONALNOSTI PLATFORME

Siguran prijenos datoteka

TIS Connect omogućuje pouzdan i kontroliran prijenos datoteka između sustava i poslovnih partnera. Sustav je optimiziran za prijenos velikih količina podataka i velikih datoteka te osigurava stabilan prijenos poslovno kritičnih informacija.

Rješenje podržava automatizirani prijenos podataka između sustava, sinkronizaciju podataka između udaljenih lokacija te prijenos velikih poslovnih dokumenata, kataloga ili arhivskih zapisa.

B2B i EDI integracija

Platforma omogućuje integraciju B2B komunikacijskih procesa kroz centralnu integracijsku točku. Sustav omogućuje povezivanje s poslovnim partnerima i institucijama, razmjenu poslovnih dokumenata između organizacija te transformaciju i mapiranje podataka između različitih formata.

Automatizacijom integracijskih procesa organizacije mogu pojednostaviti razmjenu poslovnih informacija i smanjiti kompleksnost upravljanja integracijama između različitih sustava.

Centralni gateway za razmjenu podataka

TIS Connect konsolidira sve ulazne i izlazne prijenose datoteka kroz centralni gateway. Sustav omogućuje inteligentno usmjeravanje datoteka prema odgovarajućim sustavima, obradu i transformaciju podataka te upravljanje velikim volumenima datoteka.

Takva arhitektura smanjuje operativnu složenost upravljanja integracijama i omogućuje učinkovitiju komunikaciju između sustava i poslovnih partnera.

Centralizirani nadzor i upravljanje

Platforma omogućuje potpunu vidljivost svih prijenosa datoteka i integracijskih procesa unutar organizacije. Operativni timovi mogu pratiti status prijenosa u realnom vremenu, nadzirati performanse sustava te upravljati konfiguracijama integracijskih komponenti.

Centralizirani nadzor omogućuje brže otkrivanje i rješavanje problema te osigurava stabilan rad poslovno kritičnih integracija.

Sigurna komunikacija s partnerima

TIS Connect štiti internu infrastrukturu organizacije tako što sprječava izravnu komunikaciju vanjskih partnera s internim sustavima. Komunikacija se odvija kroz sigurnosni sloj koji osigurava kontrolirani pristup sustavima i podacima.

Sigurnosne funkcije uključuju autentifikaciju korisnika i sustava, enkripciju komunikacije, kontrolu pristupa i zaštitu mrežnog perimetra. Na taj način osigurava se sigurna razmjena podataka između organizacija i njihovih partnera.

Upravljanje partnerima i onboarding

TIS Connect omogućuje centralizirano upravljanje poslovnim partnerima i procesom njihove integracije u sustav. Sustav pojednostavljuje konfiguraciju komunikacijskih kanala i smanjuje potrebu za manualnim operacijama prilikom uključivanja novih partnera.

Automatizacijom onboarding procesa smanjuje se mogućnost operativnih pogrešaka, a vrijeme potrebno za povezivanje novih partnera značajno se skraćuje.

PREDNOSTI RJEŠENJA TIS CONNECT

Sigurnost i usklađenost

Rješenje osigurava zaštitu osjetljivih poslovnih podataka kroz enkripciju komunikacije, kontrolu pristupa i autentifikaciju sustava. Sustav omogućuje praćenje aktivnosti i audit zapise te podržava usklađenost s regulatornim i sigurnosnim standardima.

Skalabilnost i pouzdanost

Platforma je optimizirana za obradu velikih količina podataka i velikih volumena prijenosa datoteka. Sustav je dizajniran za visoku dostupnost i može se implementirati u lokalnom, cloud ili hibridnom okruženju, ovisno o potrebama organizacije.

Centralizacija i kontrola

Korištenjem jedinstvene platforme organizacije dobivaju potpunu kontrolu nad razmjenom datoteka i integracijskim procesima. Centralizirano upravljanje omogućuje bolju vidljivost prijenosa podataka, jednostavnije upravljanje partnerima i učinkovitiju administraciju integracijskih sustava.

The post TIS Connect: Sigurna i pouzdana razmjena poslovnih podataka appeared first on TIS Grupa.

Može li umjetna inteligencija (eng. AI – Artificial Intelligence) doista redefinirati način na koji osobe koje pružaju bilo koji oblik tehničke podrške korisnicima koriste njima dostupne tehničke priručnike? Vjerujem da može. Transformacija upotrebe tradicionalnih dokumenata koji su oblikovani kao statični katalozi ili suhoparne upute u dinamične, inteligentne pomoćnike više nije nešto što možemo vidjeti samo u SF filmovima, to je nova stvarnost koja polako ali sigurno preobražava ovaj tip industrije.

Evolucija tehničkih priručnika

Tehnički priručnici doživjeli su značajnu transformaciju od svojih početaka. Nekada su bili glomazni i teški za snalaženje a danas su digitalizirani, često u obliku PDF dokumenata s naprednim funkcijama pretraživanja i bogatim vizualnim sadržajem. Ova digitalna promjena omogućila je veću dostupnost i njihovo jednostavnije korištenje ujedno omogućujući korisnicima brže pronalaženje potrebnih informacija.

Trenutni izazovi tehničkih priručnika

Unatoč napretku, tehnički priručnici i dalje imaju niz izazova koji mogu smanjiti njihovu učinkovitost:

• Nedostatak povezanih informacija – Korisne informacije često su razasute po različitim dokumentima i nisu međusobno povezane. To onome tko ih pretražuje otežava razumijevanje cjelokupnog konteksta i može rezultirati propuštanjem ili preskakanjem važnih koraka.
• Ponavljajući sadržaj – Priručnici često sadrže redundantne informacije raspoređene u više dokumenata što može uzrokovati nejasnoće i neefikasnost. Korisnik se lagano može naći u dilemi koja verzija ili informacija je najnovija ili najtočnija.
• Jezik i terminologija – Razlike u terminima između dokumenata ili čak unutar istog priručnika mogu otežati razumijevanje. Osoba koja pretražuje dokumentaciju može se susresti s različitim izrazima za istu komponentu ili radnju, što komplicira pretragu a time i sposobnost brzog lociranja točnih informacija.
• Pretraživanje koje oduzima puno vremena – Pronalazak točnih informacija u tradicionalnim priručnicima često zahtijeva pretraživanje kroz brojne cjeline, poglavlja i odlomke što može biti frustrirajuće i neučinkovito, osobito kada je ključno dobiti brzi odgovor na postavljeno pitanje.

Kako AI može transformirati upotrebu tehničke ili bilo koje dokumentacije?

AI ima potencijal značajno poboljšati način na koji koristimo tehničke priručnike rješavajući gore navedene izazove:

• Premošćivanje jezičnih barijera – Pametan priručnik sa ugrađenom komponentom i podrškom umjetne inteligencije može razumjeti i prilagoditi se varijacijama u terminologiji. Bez obzira na to naziva li korisnik neki dio “vijak” ili “šaraf” ili koristi izraze poput “postavljanje” ili “konfiguriranje”, AI komponenta može prepoznati kontekst i osigurati dostup do relevantnih informacija. Ova funkcionalnost značajno poboljšava dostupnost i točnost podataka.
• Interaktivna pomoć – Zamislite priručnik koji vam odgovara u stvarnom vremenu, postavlja vam dodatna pitanja radi dobivanja potrebnih pojašnjenja te nudi smjernice koje su u skladu sa kontekstom o kojem pričate. AI komponenta može omogućiti upravo takav oblik dinamičke interakcije, čime se uvelike povećava korisničko iskustvo a traženje informacija je intuitivno i učinkovito.

Potencijalni utjecaj pametnih AI priručnika

Pametan AI priručnik može u potpunosti promijeniti način na koji osobe koje pružaju bilo koji oblik tehničke podrške koriste njima dostupnu dokumentaciju, nudeći brojne prednosti:

• Prvoklasna tehnička podrška vašim korisnicima – Pametan AI priručnik može djelovati poput vrhunskog tehničkog stručnjaka s fotografskom memorijom koji u trenutku pronalazi relevantne informacije iz više izvora i eliminira bilo kakvu potrebu za ručnim pretraživanjem dokumentacije.
• Sveobuhvatne i točne informacije – Za stručnjake koji pružaju podršku, sposobnost brzog pristupa detaljnim i točnim informacijama izuzetno je važna. Rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji mogu pojednostaviti radne procese, smanjiti pogreške i poboljšati ukupnu učinkovitost pružajući precizne odgovore i smjernice u stvarnom vremenu.
• Izravno navođenje izvora informacija – Pametan AI priručnik već sada svojim korisnicima prikazuje točne reference i poveznice na relevantna poglavlja ili sekcije dokumenata, omogućujući im tako brzu provjeru i dodatno proučavanje sadržaja.

Gdje se pametni AI-priručnici mogu koristiti?

1. Dijagnostika, otklanjanje problema i održavanje – Osobe koje pružaju bilo koji oblik korisničke podrške mogu brzo pretraživati tehničke upute za otklanjanje problema, čime se smanjuje vrijeme potrebno za rješavanje prijavljenih problema i povećava operativna učinkovitost.
2. Unaprijeđena korisnička podrška – Pametan AI priručnik omogućuje brže i preciznije odgovore na korisničke upite, poboljšavajući korisničko iskustvo.
3. Brža edukacija i on-boarding – Novi zaposlenici lakše pristupaju potrebnim informacijama, skraćujući vaše vrijeme potrebno za njihovu obuku i prilagodbu.
4. Poboljšana usklađenost i sigurnost – Pametan AI priručnik bi mogao IT stručnjacima pružiti ažurirane sigurnosne protokole i procedure, čime bi se smanjio rizik neusklađenosti i poboljšala ukupna sigurnost.

image by freepic

Upotrijebite AI kao podršku u obavljanju svojih zadataka, ali nemojte dopustiti da ona preuzme odgovornost za njihovo izvršavanje.

Iako su alati koji koriste AI komponente već sada izuzetno korisni, ključno je razumjeti njihova ograničenja i osigurati potreban ljudski nadzor:

1. Upravljanje podacima (eng. Data Governance) je ključno – Ako ne znate gdje se nalaze vaši relevantni dokumenti i podaci ili ako vam nedostaju jasno definirani Data Governance procesi i procedure, pametni AI-priručnici bit će od ograničene pomoći. Kao što kaže stara poslovica “Garbage in, garbage out“. Bez dobro organiziranih repozitorija dokumenata, priručnika i jasno definiranih internih smjernica te bez pravilnog upravljanja podacima, bilo koji alati, pokretani AI komponentama ili ne, neće biti učinkoviti.
2. Validacija inicijalnih odgovora koje daje AI – Početni odgovori koje generira AI trebaju ljudsku provjeru i potvrdu, to se neće dogoditi automatski. Ključno je da stručnjaci za relevantno područje (eng. SME – Subject Matter Experts) pregledaju i potvrde početne rezultate kako bi osigurali da budući odgovori budu točni i pouzdani.
3. Detaljna pitanja donose bolje odgovore – Što je vaše pitanje preciznije, to će AI odgovor biti točniji. Kao i kod male djece ili tinejdžera, ako im ne pružite precizan kontekst ili im ne date potrebe detalje, ne možete od njih odmah očekivati savršene odgovore.
4. AI ne zamjenjuje ljudsku stručnost – Nedavno su me pitali može li neki AI alat pregledati svu našu dokumentaciju, izraditi nam poslovni rječnik (eng. Business Glossary) i listu ključnih pokazatelja uspješnosti (eng. KPI – Key Performance Indicator). Iako AI alati mogu pomoći u lociranju i organiziranju podataka (ukoliko su podaci pravilno organizirani sukladno vašim Data Governance procedurama), oni ne zamjenjuju potrebu za ljudskom stručnošću. Ukoliko iskoristite neki od AI alata kao pomoć u izradi Business Glossary-a ili liste KPI-jeva, imajte na umu da odgovornost za finalne verzije tih dokumenata i njihovo odobravanje leži na vama, stručnjaku za relevantno područje. Iskoristite AI alat kao podršku u svom radu, no nemojte mu delegirati svoje odgovornosti. AI alati mogu pomoći u prepoznavanju i pronalaženju relevantnih informacija, mogu pojednostaviti proces izrade početnih verzija dokumenata ali odgovornost za konačni „proizvod“ i njegov sadržaj ostaje na vama.

Alati koji koriste AI komponente mogu biti moćni pomoćnici u optimizaciji tehničke podrške i pretraživanju različitih oblika dokumentacije, no treba ih koristiti kao pomoćne asistente a ne kao potpune zamjene za ljudsko znanje i stručnost.

Autor: Josip Kustić

The post Zaboravite Ctrl+F: AI sad zna što tražite bolje od vas appeared first on TIS Grupa.